Zakonodavni okvir

SADRŽAJ:

Kvaliteta obrazovnog sustava osnova je za razvoj društva. Samo fleksibilnim i prilagodljivim obrazovanjem može se uspješno odgovarati i na potrebe promjenjivog svijeta koji nas okružuje. Obrazovanje postaje cjeloživotnim procesom.

Mentor u postupku poučavanja učenika/naučnika u radnom procesu susretat ćete se sa puno novih izazova.

Srednje strukovno obrazovanjE dio je formalnog sustava odgoja i obrazovanja U REPUBLICI HRVATSKOJ. Ono osigurava:

• Potrebnu radnu snagu za gospodarski rast društva
• Znanja i vještine postaju najveći kapital
• Kompetentnu, kvalificiranu radnu snagu i vodi k napretku društava u cjelini
• Razvijene zemlje temelje svoj razvoj na strukovnom obrazovanju
• Strukovno obrazovanje je usmjereno na razvoj kompetencija potrebnih za konkretne poslove
• Omogućuje zadovoljavanje potreba konkurentnog i fleksibilnog tržišta rada
• Omogućuje brze promjene i pridonosi uspjehu pojedinca u svijetu rada.

Shema: SUSTAVA STRUKOVNOG OBRAZOVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Najjednostavnija podjela srednjih strukovnih škola izgleda ovako:

ZAŠTO JE VAŽNO STRUKOVNO OBRAZOVANJE ZA POJEDINCA I DRUŠTVO?

• Strukovno obrazovanje pridonosi konkurentnosti nacionalnoga gospodarstva i socijalnoj koheziji nekog društva.
• Ono osigurava potrebnu radnu snagu za gospodarski rast društva.
• Od njega se očekuje da osigura kompetencije ključne za radni i osobni uspjeh pojedinca.
• Znanja i vještine postaju najveći kapital. Kompetentna, visokokvalificirana radna snaga vodi k napretku društva u cijelosti.
• Zbog toga razvoj društva temeljenog na znanju i procesu cjeloživotnog učenja postaje prioritet.
• Razvijene zemlje temelje svoj gospodarski razvoj na sustavu strukovnog obrazovanja.
• Ono se usmjerava na razvoj kompetencija potrebnih za konkretne poslove.
• Tako se omogućava zadovoljavanje potreba konkurentnog i fleksibilnog tržišta rada spremnog na brze promjene i pridonosi uspjehu pojedinca u svijetu rada.

ZAKON O OBRTU REGULIRA TEMELJNA PITANJA OBRTNIŠTVA TE PROPISUJE OBRAZOVANJE I OSPOSOBALJAVANJE ZA OBAVLJANJE VEZANIH OBRTA.

Link Zakon o obrtu: https://www.hok.hr/o-hok-u/propisi/zakon-o-obrtu

VAŽNI DIJELOVI ZAKONA O OBRTU KOJI SE ODNOSE NA STRUKOVNO OBRAZOVANJE ZA VEZANE OBRTE I NJEGOVA PROVEDBA:

IV. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA OBAVLJANJE VEZANIH OBRTA

Članak 53.

(1) Strukovnim obrazovanjem za vezane obrte stječu se kompetencije te strukovne kvalifikacije određene razine, obujma, profila i kvalitete kojima se omogućuje uključivanje na tržište rada ili nastavak obrazovanja.

(2) Na strukovno obrazovanje za vezane obrte primjenjuju se odredbe ovoga Zakona uz odgovarajuću primjenu posebnih propisa iz područja odgoja i obrazovanja.

(3) Plan strukture upisa učenika u programe za stjecanje kvalifikacija za vezane obrte određuje se temeljem slobodnih naučničkih mjesta koja, na prijedlog Hrvatske obrtničke komore šest mjeseci prije početka iduće školske godine, osigurava ministarstvo nadležno za obrt o čemu izvješćuje ministarstvo nadležno za obrazovanje.

(4) Na zahtjev ministra nadležnog za obrazovanje ministar nadležan za obrt, u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom, daje prethodnu suglasnost na plan strukture upisa učenika u programe za stjecanje kvalifikacija za vezane obrte najkasnije u roku od sedam dana od zaprimanja zahtjeva.

Članak 54.

(1) Strukovno obrazovanje za stjecanje kvalifikacija za vezane obrte izvodi se prema strukovnom kurikulumu koji se sastoji od općeobrazovnog i strukovnog dijela.

(2) Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije za vezane obrte izrađuje ministarstvo nadležno za obrt u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom, a donosi ga ministar nadležan za obrazovanje na prijedlog agencije nadležne za strukovno obrazovanje.

Članak 55.

(1) Općeobrazovni dio strukovnog kurikuluma izvodi se u ustanovi za strukovno obrazovanje, koja može biti i regionalni centar kompetentnosti (u daljnjem tekstu: ustanova za strukovno obrazovanje) i u ustanovi za obrazovanje odraslih kojoj je odobreno izvođenje strukovnih kurikuluma (u daljnjem tekstu: ustanova za obrazovanje odraslih), a strukovni dio strukovnog kurikuluma izvodi se u ustanovi za strukovno obrazovanje, ustanovi za obrazovanje odraslih, kod obrtnika ili u pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Strukovni dio strukovnog kurikuluma iz stavka 1. ovoga članka provodi se naukovanjem.

(3) Pod pravnom osobom iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se trgovačko društvo, ustanova, zadruga i udruga koja obavlja gospodarsku djelatnost.

Članak 55.a

(1) Naukovanje odraslih izvodi se prema strukovnom kurikulumu iz članka 54. ovoga Zakona i odnosi se na stjecanje kvalifikacije za tržište rada.

(2) Dužina trajanja razlikovnog programa koji se odnosi na naukovanje uvjetovana je prethodno završenim formalnim obrazovanjem i/ili neformalno i informalno stečenim znanjima i vještinama.

(3) Trajanje i sadržaj naukovanja odraslih određuje ustanova za obrazovanje odraslih kojoj je odobreno izvođenje strukovnih kurikuluma u suradnji s mentorom kod poslodavca kod kojeg će se izvoditi naukovanje.

Članak 56.

(1) Za izvođenje naukovanja obrtnik, kao i pravna osoba iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona moraju imati dozvolu (licenciju).

(2) Dozvola (licencija) iz stavka 1. ovoga članka izdaje se s rokom važenja od sedam godina od dana izdavanja.

(3) Dozvolu (licenciju) iz stavka 1. ovoga članka obrtniku i pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona koji imaju odgovarajuće kadrovske, prostorne i materijalne uvjete za izvođenje naukovanja izdaje Hrvatska obrtnička komora.

Članak 56.a

(1) Obrtnik i pravna osoba iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona izvode naukovanje putem mentora koji može biti vlasnik obrta, odnosno zaposlenik obrta ili pravne osobe.

(2) Mentor iz stavka 1. ovoga članka može biti osoba koja: – ima položeni majstorski ispit u odgovarajućoj kvalifikaciji – ima priznata prava koja ovaj Zakon priznaje osobama s položenim majstorskim ispitom iz članka 66. stavka 1. ovoga Zakona te ima položen ispit kojim dokazuje osnovna znanja o poučavanju učenika na naukovanju – udovoljava uvjetima iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona te ima položen ispit kojim dokazuje osnovna znanja o poučavanju učenika na naukovanju – udovoljava uvjetima iz članka 10. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona te ima položen ispit kojim dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika na naukovanju i najmanje tri godine radnog iskustva u kvalifikaciji za koju izvodi naukovanje.

(3) Osim osoba iz stavka 2. ovoga članka mentor može biti i osoba koja ima odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje i najmanje sedam godina radnog iskustva u kvalifikaciji za koju izvodi naukovanje te ima položen ispit kojim dokazuje osnovna znanja o poučavanju učenika na naukovanju.